Proširene vene – lečenje i tretmani

Proširene vene

Dugo sedenje ili dugo stajanje bez nedovoljnog kretanja, višak kilograma ili nasledni faktor, neki su od razloga koji narušavaju zdravlje. Bez obzira na kojoj tački planete žive, ljudi savremenog doba pate od proširenih vena. Način života, udružen sa mnogobrojnim drugim faktorima, predstavlja ključni uzrok za njihovu pojavu. Dugo sedenje ili dugo stajanje, bez nedovoljnog kretanja, višak kilograma uslovljen obilnim a kaloričnim unosom hrane, kao i nasledni faktor, samo su deo lepeze uzroka koji na ovaj način narušavaju zdravlje i komplikuju život. Šta su proširene vene, i ko je u populaciji najviše ugrožen, objašnjava specijalista za kožne i polne bolesti dr Olivera Andonović, iz Instituta za dermatovenerologiju Kliničkog centra Srbije. Svako vijugavo proširenje površinskih vena, predstavlja varikozni sindrom, koji zahteva određeni tretman. Tri puta se češće javlja kod žena nego kod muškaraca, a učestalost se povećava sa starenjem. U tom smislu, svaki drugi pedesetogodišnjak ima proširene površinske vene, dok svaki šesti ima tegobe vezane za hroničnu vensku insuficijenciju, odnosno neishranjenost.

Mogu li znaci za nastanak proširenih vena da se otkriju u mlađem uzrastu?

– I proširene vene i sitne venice mogu da se otkriju još u doba adolescencije, ali i ranije. Kada bi svi obratili pažnju na ovaj važan detalj, ne bi imali izraženijih problema u zrelom, a naročito u poznijem dobu. Učestalost javljanja kod ljudi posle 70. godina, deset puta je veća nego kod mlađe populacije, između 30. i 40. godine.

Kako se proširene vene prepoznaju u adolescenciji?

– Subjektivni simptomi, naravno, ne moraju da budu izraženi. A ukoliko ima tegobe, osoba se najčešće žali na osećaj težine i bolove u potkolenicama. Pečenje i grčevi u mišićima nogu, naročito posle dužeg stajanja ili u večernjim satima, takođe su deo simptoma koje adolescent oseća. Tegobe su prolaznog karaktera, odnosno nestaju ukoliko osoba izvesno vreme drži noge u podignutom položaju.

A u težim slučajevima?

– Kod određenog broja obolelih može da nastane hronični venski zastoj, a na duži rok i određena oštećenja kože. Ova oštećenja odslikavaju se stepenovanom hroničnom venskom insuficijencijom. U prvoj fazi ispoljavaju se proširenja malih vena u području skočnog zgloba, sa mogućim otocima stopala. Na sreću, ove male proširene venice, osim estetskog, ne predstavljaju drugi problem. Za razliku od prve, druga faza se manifestuje raznovrsnim promenama na potkolenicama, i to uglavnom u donjoj trećini. Ali i na koži oko skočnih zglobova i gornjoj strani stopala. Osim toga, potkolenice mogu da budu otečene, crvene, a može da dođe i do vlaženja gde postoji proširenja vena. Može doći i do stvaranja krasta, kao i pojava sekundarnih infekcija. Upalom kože postupno se gubi vlažni akutni karakter i ispoljava se hiperpigmentacija ili hipopigmentacija, kao i drugi znaci koji ukazuju na trajno oštećenje kože. Svrab u predelu zapaljenski izmenjene kože je jedino što bolesnik oseća.

A u daljem toku bolesti?

– Dalji tok karakteriše hronična venska insuficijencija koja se ispoljava pojavom venskih ulkusa, odnosno rana na potkolenicama, bez mogućnosti da spontano zarastu. Najčešće su lokalizovane u predelu unutrašnje strane skočnog zgloba. Može postojati jedan ili više venskih ulkusa. Po pravilu, javljaju se bez nekih posebnih simptoma, šire i zauzimaju veći ili manju površinu. Razvijaju se na izmenjenom delu kože, na kome postoji hronični venski zastoj. Ovakvi ulkusi su okruženi upaljenom kožom i eventualno jače pigmentisanom, kao i otokom. Sekundarna infekcija ovih rana je česta pojava, kao i komplikacije u vidu tromboflebitisa, koji predstavljaju trombozu sa zapaljenjem zida manjeg ili većeg dela površne vene.

Šta za očuvanje vena u preventivnom smislu može da se učini?

– Treba se pridržavati nekih osnovnih pravila i saveta, jer prevencija ovde znači mnogo više nego kod drugih bolesti. Ona u prvom redu podrazumeva dovoljno fizičke aktivnosti, hodanja, trčanja, ili svakodnevne vožnje biciklom. Tu je i nezaobilazno plivanje. S druge strane, treba izbegavati dugotrajno sedenje sa spuštenim ili prekrštenim nogama, kao i stajanje na jednom mestu. Tada, usled zastoja krvi, dolazi do oticanja i osećaja težine u nogama. Uz sve ovo, neophodno je regulisati telesnu težinu, ukoliko se radi o gojaznim osobama.

 

ČARAPE I ZAVOJI

Ako postoji genetska predispozicija za pojavu proširenih vena, ili je prisutna hronična venska insuficijencija, treba da se nosi elastični zavoj ili elastične kompresivne čarape. Čarape su jednostavne za primenu, usporavaju napredovanje oboljenja, poboljšavaju rezultate ostalih terapijskih postupaka, sprečavaju nastanak tromboze i drugih promena na nogama. Elastične kompresivne čarape oblače se ujutru pre ustajanja, i nose tokom celog dana. Isto važi i za kompresivne zavoje, koji se stavljaju ujutru, od prstiju do prepona.

 

LEČENJE

Lečenje proširenih vena lekovima nije uvek uspešno. Zato se primenjuje i operativno lečenje, kao i sklerozantska (spaljivanje) terapija za manje ogranke vena. Sve skupa dovodi do dobrih funkcionalnih i estetskih rezultata, a istovremeno usporava dalji tok javljanja varikoziteta (proširene vene) i znakova hronične venske insuficijencije.

dermatoloski pregled, dermatologija, dermatolog, prosirene vene

HRANA ZA VENE

Osećaj teških nogu zbog proširenih vena može da se reši, tvrdi bečki profesor Hademar Bankhofer, specijalista za ishranu. U organizam treba unositi sastojke koji jačaju zidove vena i venske zaliske koji su izgubili elastičnost, zbog čega je cirkulacija krvi i otežana. Da bi vezivno tkivo venskih zidova ostalo elastično, pre svega treba unositi vitamine B6 i B12, kojih ima najviše u integralnim proizvodima, pečurkama i kiselom kupusu. A da bi vene bile jake, važno je da organizam ima aminokiseline prolin i glicin, koje se nalaze u ribi, proizvodima od soje, pasulju i grašku. Da vene ostanu mlade treba dovoljno kolagena, a da bi ga organizam proizveo u dovoljnoj količini potreban mu je cink. U tu svrhu preporučuje se konzumiranje kukuruza, korenastog povrća i mahunarki. Vene učvršćuje i vitamin C, koga najviše ima u kiselom voću, peršunu i paprici.  

Tekst preuzet sa portala Večernje Novosti. Link izvora: http://www.novosti.rs/vesti/zivot_+.304.html:271059-Mogu-da-se-izbegnu-ili-bar-ublaze

Leave a Reply

Your email address will not be published. Required fields are marked *

*

This site uses Akismet to reduce spam. Learn how your comment data is processed.

×

Kontaktirajte nas.